PITANJE: Želimo li Hrvatsku kao elitnu ili masovnu turističku destinaciju? Može li se to odrediti dekretom?
ODGOVOR: Naravno da ne može. Kakvi želimo biti 2025? Želimo li upravljati svojom turističkom budućnošću? Upravo zbog toga radimo Strategiju razvoja turizma, dokument koji bi trebao dati odgovore na ključna pitanja našeg turizma. Osobno, ne vidim u budućnosti Hrvatsku ni kao elitnu niti kao masovnu turističku destinaciju. Vidim je kao destinaciju novih, posebnih, drugačijih doživljaja s visokom kvalitetom usluge, u koju će se gosti rado vraćati i u kojoj će doživjeti nezaboravne trenutke. Takve je promjene moguće napraviti jedino sustavno, na srednji odnosno dugi rok, i to suradnjom i razumjevanjem privatnog i javnog sektora.
Izvod iz interviewa gospodina Veljka Ostojića objavljenog u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista od 20. siječnja 2012 godine.
PLOVNI PUT PAG-KOŠLJUN PROŠAO NA ISPITU
Protekli izbori, iako su bili parlamentarni, iskorišteni su kako bi se na lokalnoj razini provjerila razina potpore (ili suprotstavljanja) nekim razvojnim projektima. Tako je pitanje izgradnje plovnog kanala „Pag-Košljun“ bila jedna od točaka o kojoj su se imali prilike očitovati kandidati i njihove izborne liste. Oni koji su računali na značajnu potporu birača bili su oprezni u davanju izjava i formuliranju stajališta, jer su željeli pokazati odgovornost za razvoj lokalne zajednice. Ta odgovornost najbolje se pokazuje kroz odnos prema projektima koji po svojoj prirodi nisu i ne mogu ovisiti o jednoj vlasti jer se naprosto ne mogu realizirati u jednom mandatu.
ZELENA LISTA; CVIT SOLI, IZNAJMLJIVAČI APARTMANA I DR. Poneseni silnom željom za slavom, umišljajem da upravo oni štite "ugrožene" građane od prijetnje izgradnje plovnog puta Pag-Košljun, fascinirani gospodarskim utjecajem koji ovaj razvojni projekt ima na građane i grad, kao i na cijeli otok, s očitim predumišljajem da zaštite, vlastite, „sitnovlasničke“, interese, nekolicina interesno udruženih građana uspjela se ugurati pod stijeg Zelene liste na Izborima 2011, provedenim u gradu Pagu.
"Lajkajte nas" na Facebooku
Broj uposlenih na samom projektu
Sveukupno na pratećim aktivnostima
Sveukupno u tri marine
Isključivo u turističkom sadržaju
Vrijednost društvene dobiti
Ukupna vrijednost investicije
Prva faze - izgradnja plovnog kanala
Odnos prema moru jedna je od najkontroverznijih tema povijesti suvremenog hrvatskog urbanizma: s jedne strane postoji deklatrativno i opće prihvaćeno stajalište da je Hrvatska pomorska zemlja i da je pomorska orjentacija ključna sastavnica hrvatskog identiteta. Nasuprot toga je stvarno stanje u prostoru, koje ne svjedoči samo o političkoj svakodnevici nego i ukorijenjenom odnosu stanovništva prema moru. Dovoljno je primjetiti da Rijeka, koja je naša najznačajnija luka, u svom akvatoriju nema niti jednu pumpnu stanicu za brodice. I u tome nije usamljena. Hrvatska je zemlja gradova, a od gradova na obali, kojih je najviše,.....