Budući da je Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u Prometno funkcionalnoj studiji dao pozitivno mišljenje svekolike opravdanosti izgradnje plovnog kanala grad Pag – Košljun s vojnog gledišta nužno je ukazati na slijedeće odrednice:
(1) Studijom je predviđena plovidba ratnih brodova (str. 42.)
(2) s obzirom na širinu (45 metara, odnosno 50 metara) i dubinu (5 metara) kanala plovidba je moguća svim vrstama ratnih brodova kojima Hrvatska raspolaže, pa i onih većih kojim bi sutra možebitno Hrvatska raspolagala (korvete i fregate)
(3) kanal povezuje obalno more (Velebitski kanal) i unutrašnje morske vode (Virsko more, Pohlibski kanal) čime je ostvarena mogućnost bržeg izlaska svih vrsta ratnih brodova na otvoreno more, od Kvarena do Dalmatinske ploče
Ova tri obilježja kanala grad Pag – Košljun upućuju da bi se u svakom obliku rata na Jadranu, a osobito na njegovom središnjem i sjevernom dijelu, znatno poboljšao manevar pomorskih snaga, odnosno pojekcija njihove moći na način:
a) Izgradnjom kanala grad Pag – Košljun bio bi otkloljen nedostatak koji ima južni pa i sjeverni dio Velebitskog kanala glede baziranja pomorskih snaga. Naime, povoljnost koju pruža Velebitski kanal (poglavito njegov južni dio) za baziranje pomorskih snaga (obalno more, visoke planine, otežano motrenje protivničkim radarskim optoelektronskim i televizijskim sustavima) znatno ograničava nemogućnost izravnog manevra prema otvorenom moru.
Napomena: na južnom dijelu Velebitskog kanala manevar je moguć samo kroz Ljubački zaljev ispod Paškog mosta, a na srednjem dijelu Velebitskog kanala Paškim kanalom.
b) U doktrini «kopno protiv mora», odnosno projekciji moći s kopna na more, koju će Hrvatska u svakom obliku ugroze s mora morati primjenjivati, poboljšanje manevra iz dubine bojišta prema otvorenom moru nameće se kao nužnost za uspjeh. Kanal grad Pag – Košljun značajno poboljšava upravo takav manevar i to na cijeloj sjevernoj polovici Jadrana.
c) Kanal grad Pag – Košljun mogao bi poslužiti i kao maskirni vez za ratne brodove svom svojom dužinom. Širina kanala od 45 ili 50 metara, i nasipi sa strane kanala mogu se za dužinu i širinu broda(ova) lako prekriti svim vrstama maskirajućih pokrivki, čime se sigurnost baziranja u ratnim uvjetima znatno poboljšava.
d) Isto tako kanalom bi bila moguća plovidba načinom zvan «kopitarenje» (vučenje broda pomoću konopaca cijelom dužinom kanala) što bi dodatno utjecalo na tajnost manevra koja u uvjetima integriranog bojišta (suvremeni način vođenja rata) u značajnoj mjeri povećava 'preživljavanje'.
Zaključak: Kanal grad Pag – Košljun u dužini 6.6 km (oko 3.6 milja) kao infrastrukturni objekat poboljšao bi manevar pomorskim snagama u dubini operativne osnovice sjevernog a dijelom i srednjeg Jadrana čime bi se dijelom umanjio sadašnji nedostatak koji taj dio Jadrana prirodno ima.
Vojni strateg i admiral, Davor Domazet-Lošo
http://hr.wikipedia.org/wiki/Davor_Domazet
"Lajkajte nas" na Facebooku
Broj uposlenih na samom projektu
Sveukupno na pratećim aktivnostima
Sveukupno u tri marine
Isključivo u turističkom sadržaju
Vrijednost društvene dobiti
Ukupna vrijednost investicije
Prva faze - izgradnja plovnog kanala
Odnos prema moru jedna je od najkontroverznijih tema povijesti suvremenog hrvatskog urbanizma: s jedne strane postoji deklatrativno i opće prihvaćeno stajalište da je Hrvatska pomorska zemlja i da je pomorska orjentacija ključna sastavnica hrvatskog identiteta. Nasuprot toga je stvarno stanje u prostoru, koje ne svjedoči samo o političkoj svakodnevici nego i ukorijenjenom odnosu stanovništva prema moru. Dovoljno je primjetiti da Rijeka, koja je naša najznačajnija luka, u svom akvatoriju nema niti jednu pumpnu stanicu za brodice. I u tome nije usamljena. Hrvatska je zemlja gradova, a od gradova na obali, kojih je najviše,.....