Prometno funkcionalna studija

Prometno funkcionalnu studiju izradio je pred ljeto 2007. godine Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Voditelji projekta bili su prof.dr.sc. Ljupko Šimunović i prof.dr.sc. Jerko Nuić sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Gradsko vijeće Grada Paga usvojilo je studiju u prosincu 2007. godine jednoglasno što je,kako tvrde poznavatelji paških prilika,presedan u povijesti rada ovog gradskog tijela.

O značenju studije za stanovništvo grada Paga i cijelog otoka zorno svjedoči i zapis Josipa Portade, paškog novinara od 27.6.2007 na web portalu www.novalja.com, koji u podnaslovu naglašava:

"Pag bi se izgradnjom kanala kroz srce otoka izbavio iz izolacije. Pažani očekuju privlačenje brojnih nautičkih turista, pa je kanal i uvršten u prostorni plan."

Pag će biti prvi jadranski otok kojeg će presjeći umjetno izgrađeni kanal. Na Pagu, naime, kreće najveći ikada zamišljeni zahvat u prostoru hrvatskih otoka, ali i jedan od najvećih takvih zahvata na Jadranu. Riječ je o izgradnji kanala Pag - Košljun dugačkog nešto manje od tri kilometra, širokog dvadeset i dubokog dvanaest metara.

Jedan od investitora ovog golemog projekta je tvrtka "Moreuz" iz Zagreba koja je paškoj gradskoj upravi dostavila Prometno funkcionalnu studiju "Projekt Plovni kanal kao dio plovnog puta Pag - Košljun" na koju je Poglavarstvo dalo suglasnost. Time je dano zeleno svjetlo za početak prikupljanja dokumentacije potrebne za početak gradnje kanala.

Procjenjuje se kako će se tijekom pet godina kopanja kanala morati izvaditi oko dva milijuna metara kubičnih materijala, kamena i zemlje, i to samo na spoju od južnog dijela Paške uvale do mjesta Košljuna. Vrijednost radova bit će utvrđena nakon što se završe svi projekti, a za sada se tek procjenjuje kako će u kanal biti uloženo više desetaka milijuna eura.

Dužina kanala od južnog dijela Paške uvale do Košljuna iznosi nešto manje od tri kilometra, a ukupna dužina kanala iznosi oko sedam kilometara. Prva tri kilometra odnose se na proboj brda, a u preostala četiri kilometra proširivat će se postojeći kanali Paške solane na dubinu od dvanaest metara.

U tvrtki "Moreuz" navode kako će proboj kanala kroz brdo trajati najmanje pet godina. Plovni kanal bio je predviđen Prostornim planom Paga iz 1987. godine, a uvršten i je u novi Prostorni plan iz 2003. godine.

Procijenjeno je, naime, kako će izgradnja kanala imati veliko značenje za razvoj nautičkog turizma. Grad Pag se nalazi izvan glavnih prometnih putova, pa zato gotovo i nema nautičkog turizma. Nautičari koji od Zadra žele doći do Paga moraju putovati i do deset sati nesigurnim Podvelebitskim kanalom.

Nakon izgradnje kanala, od Paga do Zadra jahtom će se dolaziti za jedan sat, a brzim brodovima, gliserima i katamaranima od petnaest minuta do pola sata. Uz to, važan je i ekološki moment jer će kanalom do Paške uvale stalno pristizati svježe, čisto more. Studija tvrtke "Moreuz" obuhvaća i Idejno rješenje nautičkog centra Košljun koji će biti povezan s kanalom.

— Kanalom će se, prema studijama koje su već rađene, poboljšati kvaliteta mora u Paškoj uvali, što nam je važno radi razvoja turizma, očuvanja naših plaža, kao i čistoće mora - kaže gradonačelnik Paga Andreja Bukša.

— S druge strane, izgradnjom kanala stvara se veliki plovni put prema otvorenome moru, što Pagu nedostaje, a o čemu su sanjale generacije Pažana.

Treća stvar je to što se se izgradnjom kanala omogućiti u južnom dijelu Paške uvale izgradnja marine, jedne od najvećih na Jadranu. Dakle, učinak gradnje ovog velikog kanala za Pag je velik i normalno je što smo ga podržali - kaže Bukša.

Arhitekt Dinko Milas, nekadašnji direktor Urbanistièkog instituta iz Zagreba, idejni je začetnik projekta.

— Po mojim procjenama, to je funkcionalan i prirodan nastavak blago položene južne paške uvale koja doslovno traži spoj prema otvorenome moru — kazao nam je Milas.’’

Prezentacija Prometno funkcionalne studije kanala Pag - Košljun PPT