Plovni kanal Pag – Košljun nalazi se u Prostornom planu još od 1987., a njegova izgradnja planirana je u važećim Prostornim planovima grada Paga i Zadarske županije. Ideja potječe od uvaženog arhitekta i nekadašnjeg direktora Urbanističkog Instituta Hrvatske g. Dinka Milasa. Gospodin Milas jednom je, u kontekstu prepoznavanja potrebe za izgradnjom kanala izjavio “to je funkcionalan i prirodan nastavak blago položene južne paške uvale koja doslovno traži spoj prema otvorenome moru.” Kad se pogleda krajobraz Paga vidljivo je da kanal već odavno postoji, da je zapušten i izvan funkcije i da mu nedostaje samo izlaz na more. Prava istina je da taj veliki predio paške uvale - koji čine spojeni vodeni prostor postojećeg kanala i kazetnih polja solane (inače u vlasništvu grada Paga) koja su odavno napuštena - tvori jednu potpuno izoliranu u prostoru, nepristupačnu i nekorištenu zonu. Godinama zona postojećeg kanala uglavnom služi za odbacivanje manjeg ili većeg otpada.

Tvrtka Moreuz krenula je u razvoj projekta kanala još 2006. godine. U međuvremenu je završena izrada Prometno funkcionalne studije, studije utjecaja na okoliš, istraživanja terena, analizu iskopnih materijala, te niz drugih radnji vezanih za ekonomski aspekt projekta. Izradu obje studije predvodile su eminentne sveučilišne institucije. Prometno funkcionalnu studiju izradio je Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a voditelji projekta bili su prof.dr.sc. Ljupko Šimunović, i prof.dr.sc. Jerko Nuić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Studiju utjecaja na okoliš izrađuje Hrvatski hidrografski institut Split, a ozbiljnost projektnog zadatka pokazuje činjenica da se studija izrađuje dulje od tri godine, u suradnji sa 11 vanjskih specijaliziranih tvrtki, sa ukupno 48 stručnjaka.

Cilj projekta je da se od grada Paga, u trenu, stvori mediteranska turistička luka i fantastična nautička destinacija. Kanal koji se gradi nije samo plovni već i distribucijski kanal koji nautičare dovodi direktno na odredište, čime grad Pag stječe nedostižnu konkurentsku prednost u odnosu na sve ostale destinacije, a cijela regija se repozicionira na svjetskom turističkom tržištu. U cjelokupnom projektu tržišni cilj su nautičari koji su prirodno kvalitetniji gosti (3 x veća potrošnja, broj posjeta 2 do 3 puta ili čak više puta tijekom godine). Stoga se planirani prihvat nautičara i gostiju u elitnom prihvatilištu prirodno nametnuo, na specifičnom - receptivnom dijelu projekta i tada se stvorila ideja o gradnji nautičkog centra.

Nautički centar Pag niknut će na rasteru kanala i umjetnih otočića u laguni grada Paga. Jasna je namjera investitora da se upravo na tom prostoru pozicionira nautički projekt “Pag u moru“ usmjeren upravo prema poticanju pomorske orjentacije hrvatske obale. Projekt plovnog kanala Pag-Košljun bio bi prvi ozbiljniji zahvat koji je rezultat izvorne hrvatske ambicije, koja nije vezana isključivo uz tranzitni promet već uz valorizaciju naših pomorskih gradova. Dakle, nije planirani cilj nasipavanje zbog stvaranja velike zemljišne čestice za apartmanizaciju obale. Naprotiv, postojeća vodena površina u većem se dijelu produbljuje i stavlja u funkciju plovnosti i plovnog integriranja cijelog prostora do konačnog izlaska na otvoreno more. Nautički centar sadržavati će elitni smještaj za nautičare i turiste, etno selo za izravnu distribuciju tradicionalnih paških dobara i usluga, te niz drugih poslovnih, turističkih i infrastrukturnih sadržaja kao i 200 vezova na rivama novonastalih otočića. Izgradnja će biti strogo određena i reflektirat će tradicionalnu arhitekturu i kulturološku baštinu starog grada Paga. Uz nautički centar planiraju se sportski i rekreacijski sadržaji, dvije marine, u gradu Pagu i Košljunskom zaljevu, od koji je jedna isključivo za brodove veće od 20 metara. Planiraju se znatni radovi na poboljšanju infrastrukture što uključuje izgradnju plovnog puta, novog kanalizacijskog sustava, niz prometnica i mostova, šetališta i biciklistički “lungo mare“. Planira se uređenje novih i postojećih plaža, kao i izgradnja vodenog zabavnog parka sa unutarnjim i vanjskim bazenima. I sve to uz striktne i rigorozne mjere zaštite okoliša, koje su temelj uspješnosti projekta u cijelosti.

Kanal je infrastrukturni objekt koji čini kralježnicu za daljnji procvat gospodarstva grada i otoka Paga. Kanal svojim funkcioniranjem odmah postaje poslovni centar za nove investicije u raznolike djelatnosti, ali i poslovni inkubator koji će poticati malo i srednje poduzetništvo te pokrenuti grozdove aktivnosti i investicija i probuditi razvoj turističke i ribarske flote. Plovni put postaje snažan kanal prodaje koji dovodi nove kupce za dosadašnje i buduće paške turističke proizvode; kroz raznovrsne dućane i prodajne prostore; od robe široke potrošnje do tradicionalnih delicija, direktnu prodaju i štandove, restorane i kafiće, hotelske i sve ostale usluge smještaja, vezove, najam plovila itd. U konačnici Grad Pag se repozicionira u nautičku destinaciju sa cjelogodišnjim poslovanjem. Izgradnjom kanala stvaraju se dugoročni temelji za gospodarski razvoj za naredno razdoblje dulje od 20 godina, kako to rade Kina, Turska, Tajland ili bilo koja već razvijena zemlja u svijetu. Svjetska ekonomska kriza uzrokovana je kratkoročnim i kratkovidnim poslovnim strategijama i notornim neshvaćanjem da se u tržišnim ekonomijama, za nekoliko mjeseci ili godinu dana ništa bitno ne može promijeniti. Upravo o tome govori Dominic Barton, čelnik tvrtke McKinsey i upozorava da se “kao prvo, gospodarstvo mora riješiti svog kratkoročnog usmjerenja i fokusirati se na dugoročni razvoj“ da bi uopće moglo imati vrijednost i ulogu za društvo.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 1,6 milijardi Kn, a to uključuje izgradnju cjelokupnog koncepta projekta sa svim infrastrukturnim i turističkim sadržajima. Gospodarski učinci ovog projekta su dugotrajni i dugoročni, te se povećavaju kako će se plovni kanal sve više koristiti. Projekt će polučiti velike izravne fiskalne koristi na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Više od milijardu kuna koristi za lokalnu zajednicu i državu te preko 600 novih radnih mjesta. Vrijednost izravne društvene dobiti iznosi 640 milijuna Kn, što se odnosi samo na primarne radnje projekta kroz narednih 20 godina. Kad pribrojimo multikumulativni efekt multiplikatora dobija se vrijednost od daljnjih 1,7 milijardi kuna i to od fiskalnih prihoda od tvrtki izvođača radova na projektu, dobavljača materijala i energenata tijekom izgradnje i upotrebe plovnog puta, inkrementalne prihode od povećanja broja turista, povećanog ribolova i oživljavanja tradicionalnih paških obrta, porasta nautičkog turizma - dvojbe nema. Investicija je i s aspekta investitora i s aspekta države, lokalne samouprave i lokalnog stanovništva, društveno korisna, gospodarski dragocjena i poželjna. Zakonske odredbe i mjere Vlade za poticanje razvoja otoka i zaustavljanje negativnog demografskog trenda nije potrebno posebno obrazlagati. Sve analize utemeljene su na primjenama najsuvremenijih ekonomskih metoda i pokazuju da je projekt isplativ i za okoliš i za društvo.

Jedinstvenost projekta te činjenica da se nikada nešto slično u Hrvatskoj nije gradilo, stvorili su potrebu za niz suglasnosti i dozvola. Prema postojećim propisima i prostornim planovima ne postoje sva formalno-pravna rješenja potrebna za realizaciju cjelokupne investicije. Jedan od razloga je što se morao poštovati pisani naputak Ministarstva graditeljstva, prema kojemu se Urbanistički planovi nisu mogli raditi, (što znači niti donositi ili pokretati proceduru izmjene postojećih), prije izrade i donošenja Studije utjecaja na okoliš. Stoga je za stjecanje svih pravnih pretpostavki za realizaciju cijelog projekta nužan partnerski odnos države, grada i investitora. No, s druge strane, posebnu vrijednost i izniman interes ovom projektu, upravo pruža koncept stvaranja poslovne suradnje između zainteresiranih (a nipošto suprotstavljenih) strana; države, grada, građana i investitora na način da svi postaju dionici koji će proaktivno podržavati i nadgledati građenje i upravljanje cjelokupnim projektom. Sudioničke odnose budući dionici uredit će na temelju početnih unosa investicijskih uloga i zemljišta. Osim na kamen u vlasništvu države, to se odnosi i na postojeća gradska i privatna zemljišta unutar trase kanala koja su dijelom u vlasništvu grada, privatnih vlasnika i tvrtke Moreuz, te nekadašnja zemljišna parcela u vlasništvu grada na kojoj će se formirati otočići unutar gradske lagune, a koja će površina u konačnici opet postati vlasništvo grada Paga.