VELJKO OSTOJIĆ MINISTAR TURIZMA O STRATEGIJI RAZVOJA I ULAGANJIMA

Posebni doživljaji

PITANJE: Želimo li Hrvatsku kao elitnu ili masovnu turističku destinaciju? Može li se to odrediti dekretom?

ODGOVOR: Naravno da ne može. Kakvi želimo biti 2025? Želimo li upravljati svojom turističkom budućnošću? Upravo zbog toga radimo Strategiju razvoja turizma, dokument koji bi trebao dati odgovore na ključna pitanja našeg turizma. Osobno, ne vidim u budućnosti Hrvatsku ni kao elitnu niti kao masovnu turističku destinaciju. Vidim je kao destinaciju novih, posebnih, drugačijih doživljaja s visokom kvalitetom usluge, u koju će se gosti rado vraćati i u kojoj će doživjeti nezaboravne trenutke. Takve je promjene moguće napraviti jedino sustavno, na srednji odnosno dugi rok, i to suradnjom i razumjevanjem privatnog i javnog sektora.

Izvod iz interviewa gospodina Veljka Ostojića objavljenog u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista od 20. siječnja 2012 godine.

PODSJETIMO SE, PROVJERIMO JE LI PROJEKT KANALA NA PRAVOM PUTU:

1.) Izvod iz taga „Moreuz“, podtaga "O portalu" Web portala Kanal-Pag-Košljun ( objavljeno 17.8.2011.):

Čujete li i Vi glas Philipa Kotlera koji uzvikuje:

"Na Pagu moramo stvoriti turistima nezaboravno iskustvo koje će doživjeti kroz atrakciju uplovljavanja kanalom u gradsku marinu i to uz, ljudskom oku rijetko dostupan geološki fenomen – stijenski prolaz u kojem se nižu slojevi kamena dinamikom kojom su nastajali, do starosti preko 90 milijuna godina"

Doplovite do nas!

2.) Izvod iz taga „FAQ-Pitanja i odgovori“, Web portala Kanal-Pag-Košljun ( objavljeno 23.11.2011.);

Malo je atrakcija koje mogu promijeniti osnovnu percepciju neke destinacije, a to je uvjet za značajnu promjenu. Atrakcija uplovljavanja kanalom spada u jednu od tih rijetkih turističkih senzacija. Svi umjetni, ali i prirodni kanali to potvrđuju. Plovidba estuarijem rijeke Krke na mnogim je mjestima opisana kao izuzetna atrakcija upravo zbog plovidbe kanalom i oduševljenja nautičara izvornom ljepotom mediteranskog Skradina uvučenog duboko u kopneno zaleđe.

Ako pak Venecija bilježi broj posjetitelja i do 80.000 u jednom vikendaškom danu - (godišnje 22 milijuna, dok je Hrvatska ove godine tek prešla 11 milijuna posjetitelja!) - što nije puno manje od broja posjetitelja koje bilježimo u Pagu tijekom cijele godine, pitamo se i mi može li budući Nautički centar Pag ili kako ga mnogi nazivaju „mala Venecija“, zaista oživjeti paški turizam.

Imamo još bolje pitanje : „Može li Pag, barem ponekim vikendom, biti mala Venecija, upravo kad je riječ o broju posjetitelja?“

Zašto bi grad Pag bio manje uspješan od sličnog mediteranskog bisera kao što je to prelijepi Skradin koji na svom kućnom pragu ima jedinstvenu prirodnu baštinu; rijeku Krku. Ima i svoje posjetitelje; među njima su bili Eva Longoria, Bill Gates, Sandro Rosell, Jon Bon Jovi; je li potrebno poimenice nabrajati kraljeviće, direktore svjetske banke, crkvene velikodostojnike i mnogobrojne svjetske uglednike? Ove ih je godine bilo 700.000 (ili slovima sedamstotisuća). Još važnija indikacija – na ulazu Skradin prošle je godine zabilježeno 250.000 (dvjestopedesetisuća) posjetitelja.

Postoji li barem jedan dobar razlog zbog kojeg mediteranski Skradin izgleda ovako, a Pag ne.

Veličanstveni, slavodobitni, turistički i nautički image Skradina

3.) Izvod iz taga „Moreuz“, podtaga "O nama - Misija" Web portala Kanal-Pag-Košljun ( objavljeno 17.8.2011.);

Razvijanje dugoročnog koncepta razvoja gospodarstva lokalne zajednice i otoka.

Razvijanje nautičkog turizma uz projekt kanala Pag-Košljun;

- dodavanjem atrakcije uplovljavanja i potpuno različitih i nezaboravnih iskustava,

- da plovni put Pag – Košljun postane novi i trajni distribucijski kanal za sadašnje i nove paške proizvode i brendove, a sam Grad Pag nautička destinacija sa cjelogodišnjim poslovanjem.

4.) Izvod iz taga "PROJEKT KANALA“, podtaga „Opis projekta" Web portala Kanal-Pag-Košljun ( objavljeno 17.8.2011.):

"U konačnici Grad Pag se repozicionira u nautičku destinaciju sa cjelogodišnjim poslovanjem. Izgradnjom kanala stvaraju se dugoročni temelji za gospodarski razvoj za naredno razdoblje dulje od 20 godina, kako to rade Kina, Turska, Tajland ili bilo koja već razvijena zemlja u svijetu. Svjetska ekonomska kriza uzrokovana je kratkoročnim i kratkovidnim poslovnim strategijama i notornim neshvaćanjem da se u tržišnim ekonomijama, za nekoliko mjeseci ili godinu dana ništa bitno ne može promijeniti. Upravo o tome govori Dominic Barton, čelnik tvrtke McKinsey i upozorava da se “kao prvo, gospodarstvo mora riješiti svog kratkoročnog usmjerenja i fokusirati se na dugoročni razvoj da bi uopće moglo imati vrijednost i ulogu za društvo."

5.) Izvod iz taga "FAQ- pitanja i odgovori" Web portala Kanal-Pag-Košljun ( objavljeno 23.11.2011.):

“Što se pak tiče naše države, mi građani i poduzetnici ne smijemo pasivno promatrati da bude puki vlasnik svega i svoju moć iscrpljuje u vječnom institutu vlasništva. Moramo ju, pravim projektima, odvažiti da ispunjava svoju izvornu funkciju, a to znači da trensferira i omogući transfer tehnologije, kao i resursa u svojem vlasništvu, u cilju razvoja i zapošljavanja, a uz djelatnosti, znanje i agilnost poduzetništva, tako da po završetku projekta svi zarade, a država najviše."

"Fotografija: Jutarnji list