Anton Luković rođen je 1815. u Prčanju u Boki, gdje je u tamošnjem franjevačkom samostanu 1824. završio osnovnu školu. Mladi i talentirani Luković klasične znanosti potom je izučavao u Veneciji, tehničko obrazovanje nastavlja u Padovi gdje je stekao diplomu inžinjera arhitekture, nakon čega se stručno usavršavao u Beču. Do 1850. inžinjer Luković živio je i radio mahom u Veneciji, odakle odlazi u Egipat, gdje u Aleksandriji razvija plodnu projektantsko-građevinsku djelatnost.
Prema raspoloživim podacima, inžinjer Luković, u Aleksandriji je podigao jednu od tamošnjih crkava, a po njegovim nacrtima građene su mnoge palače i zgrade u tom i drugim egipatskim gradovima koji su, pod utjecajem u Francuskoj školovanog Ismail-paše, tada ubrzano “europeizirani”. Luković je i glavni projektant tvrđave koja čuva ulaz u aleksandrijsku luku. Za vrijeme tih radova koji su trajali od 1853. do 1860. godine, u iskopima na gradilištu tvrđave bokeljski inženjer je pronašao tri velika staroegipatska stupa koje je kasnije na ceremoniji otvaranja Sueskog kanala, poklonio austro-ugarskom caru Franji Josipu I. Stupovi ispisani hijeroglifima datiraju iz vremena 18-te egipatske faraonske dinastije (1551-1306. godine prije nove ere) i danas su inkorporirani kao noseće kolonade u Egipatskoj sobi Muzeja lijepih umjetnosti u Beču. Zahvalni imperator zauzvrat je bokeljskom inženjeru dodijelio nasljednu plemićku titulu Lukovic de Ascrivio.
Talentirani bokeljski graditelj 1860. se priključio koloniji naših ljudi iz Boke, ali i Dubrovčana, Dalmatinaca i Istrana koji su bili angažirani na Lesepsovom velikom projektu – izgradnji Sueskog kanala. Luković ubrzo postaje jedan od najbližih Lesepsovih suradnika i glavnih inženjera koji rukovode do tada neviđenim obujmom radova. Desetine tisuća ljudi radile su na kopanju kanala koji je povezao dva mora i tri jezera (Timsa, Veliko i Malo gorko jezero), podignuta su tri potpuno nova grada - Ismailia, Suez i Port Said od kojih su u dva posljednja izgrađene i potpuno nove luke.
Idejno rješenje
"Nautičkog centra Pag"
"Lajkajte nas" na Facebooku
Broj uposlenih na samom projektu
Sveukupno na pratećim aktivnostima
Sveukupno u tri marine
Isključivo u turističkom sadržaju
Vrijednost društvene dobiti
Ukupna vrijednost investicije
Prva faze - izgradnja plovnog kanala
Odnos prema moru jedna je od najkontroverznijih tema povijesti suvremenog hrvatskog urbanizma: s jedne strane postoji deklatrativno i opće prihvaćeno stajalište da je Hrvatska pomorska zemlja i da je pomorska orjentacija ključna sastavnica hrvatskog identiteta. Nasuprot toga je stvarno stanje u prostoru, koje ne svjedoči samo o političkoj svakodnevici nego i ukorijenjenom odnosu stanovništva prema moru. Dovoljno je primjetiti da Rijeka, koja je naša najznačajnija luka, u svom akvatoriju nema niti jednu pumpnu stanicu za brodice. I u tome nije usamljena. Hrvatska je zemlja gradova, a od gradova na obali, kojih je najviše,.....
