Dr.Zvonko Gržetić,ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta

1. Hidrografski instutut je izrađivač studije o proboju kanala Pag-Košljun o kojem se u javnosti ne zna dovoljno. Na temelju kojih ulaznih informacija je studija nastala, kakav je pretpostavljeni cilj naručitelja projekta?

Studija utjecaja na okoliš nastala je kao rezultat trogodišnjeg istraživanja, pri čemu su na terenu mjereni praktično svi parametri koji su obrađeni u studiji. Hrvatski Hhdrografski institut je radio na svom specijalističkom hidrografskom području te koordinirao sa realizacijom ostalih segmenata,koje su samostalno razradili za ta područja kompetentni stručnjaci.Hidrografska izmjera uključila je i oceanografske radove, geološka istraživanja uzorkovanjem i geološkim dubinomjerima. Biolozi su obišli kompletan teren te preronili unutrašnje i vanjske dijelove akvatorija. Terenska istraživanja su napravljena i za sve ostale parametre. Prema nama dostupnim informacijama riječ je o jedinom do sada tako opsežnom istraživanju šireg područja Paga. Razlog za to je bila potreba za konkretnim i detaljnim snimanjem nultog stanja te dobivanje dovoljnog broja podataka da se može procijeniti utjecaj gradnje kanala na ukupan ekosustav duž projektirane trase kanala. Pretpostavljeni cilj naručitelja je bio,prema njegovom očitovanju, da već u startu projekta iskaže svoju ekološku osviještenost te potom u fazi realizacije kanala ne uništi ništa od postojećih resursa.

2. Na prvoj prezentacije studije vjerojatno nisu predstvaljena sva saznanja do kojih su strućnjaci HHI-a došli. Možete li reći nekoliko riječi o tome kako bi se mogao realizirati ovakav projekt?

Istina, prezentacija je data u skraćenom obliku, jer su članovi komisije jedini imali na raspolaganju cjelokupnu studiju nekoliko tjedana prije. Napominjem da je izrađena i velika prezenacija sa preko 130 slideova, koja detaljno razrađuje svaki segment, ali kroz vremensko razdoblje trajanja projekta od šest godina. Tako je moguće vidjeti što se radi i zbiva u okolišu kroz cijelo to razdoblje. Relizacija projekta je predvidjela radove na tri fronte, kraj Grada Paga, u flišu na sredini budućeg kanala i u stijenskom masivu. To znači da ne dolazi u obzir samo kopanje kamena i završetak projekta s tim dijelom. Naprotiv, gro investicija upravo u prvim godinama rada vezan je uz ukupnu razradu cijelog kanala.

3. Nakon dovršetka studije konačnu ocjenu o prihvatljivosti daje Ministarstvo zaštite okoliša. Što mislite zašto se već u ovoj fazi u javnosti razvila takva polemika oko cijelog projekta?

U doba razvoja osviještenosti stanovništva u cijelom svijetu prema očuvanju prirode za buduće generacije, normalno je da neinformiranost,koja je u ovakvim prilikama uobičajena pojava, dovede do ovakve reakcije. Mislim da je potrebna veća i detaljnija javna prezentacija i to bez ovoliko emocija, da bi se projekt razumio u suštini. Uvijek će biti onih za i protiv, jer pravo stanovnika je da svakom projektu kažu da ili ne. Čak i kada donosi,naglašavam prema mišljenju uključenih stručnjaka ,razvoj. Ali onda netko mora jasno reći da ovaj kraj ne želi ići u svoj daljnji razvoj,koji ovaj projekt prema mišljenju mnogih,koji su sudjelovali u razradi studije odnosno projekta, omogućava. Ako je to zaista volja većine,onda držim da će ju svi koji se bave javnošču,posebice na lokalnoj,županijskoj i nacionalnoj razini i ispoštivati.

4. Ako se nađe investitor za ovaj projekt bi li vađenje tisuća tona kamena trajno utjecalo na kvalitetu prirodnog okoliša otoka Paga? Na koji bi to način "pametne" mine mogle produbiti paški zaljev u neposrednoj blizini skladišta soli a da se ove zaštićene građevine ne oštete, što će se događati sa Solanom?

Pametna miniranja i slično su samo jedna od brojnih dosadašnjih izmišljotina i neistina. Kada Studija utjecaja bude na raspolaganju javnosti (a to je onda kada ju državno povjerenstvo da na javnu raspravu), vidjeti će se da takvi prijedlozi postoje samo za udaljene lokacije. Prema našim rezultatima utjecaji na okoliš značajniji su u gradnji,dok u eksploataciji ovaj projekt ima sigurno manji šetniji utjecaj na okoliš od bilo koje industrijske djelatnosti kad se pokreće. Također treba reći da sve predloženo pomaže saniranju urušenih bočnih nasipa solane i njihovom stabiliziranju. Zna se tko je dužan nadzirati radove da u toj fazi ne dođe do oštećenja. U kasnijoj faziam kanal i solana predstavljaju međusobno kompatibilne objekte.

5. Što kažete o optužbama za korupciju, da se cijeli ovaj projekt realizira samo zbog interesa za izvoz kamena u Italiju?

Osobno se užasavam takvih neargumentiranih i paušalnih objeda kako radi institucije,kojoj sam na čelu i sebe osobno, tako i 48 stručnjaka i 11 drugih tvrtki i institucija koje su sudjelovale u ovom projektu sa dignitetom i entuzijazmom. Ponavljam još jednom,u studiji predloženi model rada u tijeku projektiranih šest godina izgradnje onemogućuje samo kopanje kamena. Naprotiv, cijelo vrijeme radovi se trebaju odvijati duž cijelog kanala. Optužbe za korupciju svih desetak institucija i drugih firmi s pedesetak poimence citiranih izvođaća, ali i nekoliko puta većim konačnim brojem svih uključenih stručnjaka ,koji su dali svoj dragocjen doprinos, uz cijene koje su poznate za izradu studija utjecaja, smiješne su i degradirajuće za sve nas koji smo sudjelovali u projektu te ispod razine komunikacije sa svim zainteresiranima za projekt i studiju,koju smo inače nastojali održavati od samog početka rada na ovom projektu.