ARGUMENTI ZA TURISTIČKU ATRAKCIJU PLOVNI KANAL PAG-KOŠLJUN

Ponedjeljak, 05 Svibanj 2014

Iako se u Hrvatskoj na brojnim skupovima i susretima s temom turizma, u javnim nastupima, novinskim intervjuima i različitim izjavama primjerice aktualnog i bivšeg ministra turizma često spominje turističke atrakcije, ipak nećete pronaći da se tumači taj pojam. Dapače kod nas u javnosti malo se govori i piše o tome što je zapravo turistička atrakcija, vjerojatno i zato jer je objektivno teško definirati što je to turistička atrakcija.

Međutim nositelju zahvata plovnog kanala Pag-Košljun turistička atrakcija je okosnica turističke dimenzije projekta o kojemu je ovdje riječ pa je naša obveza i dužna pažnja ne samo odabrati ponajbolju njenu definiciju već aplicirati utjecaj i učinak turističke atrakcije uplovljavanja i geološke atrakcije u projektu plovnog kanala Pag – Košljun.

DEFINICIJA TURISTIČKE ATRAKCIJE

Atrakcije su vrlo složeni sektor turizma i nije ga lako razumjeti. Stoga ljudi u turizmu različito tumače pojam" atrakcija". Neki misle da atrakciju predstavlja svaka stvar koja privlači pažnju posjetitelja, pa se u tom smislu spomenik kulture ubraja u isti rang fenomena kao i "ribarska večer", dok neki drže da se atrakcijski elementi razlikuju od socio-kulturnog supstrata po tome što su atrakcije "postavljene" (staged) a socio-kulturni supstrat" stvaran" (created).

U svijetu postoji dosta autora i nekoliko knjiga konkretno o atrakcijama, ali ne postoji općeprihvaćena definicija koja je relevantna za sve vrste atrakcija za posjetitelje. Mi ćemo se prikloniti jednoj koja je vrijedna pažnje svih nas.

„Turistička atrakcija mora biti trajno zasnovano izletište, čija je primarna svrha omogućiti javni pristup svim zainteresiranima, u prvom redu zbog zabavnih i obrazovanih razloga umjesto primjerice zbog šopinga ili pak sporta, filma ili kazališta. Atrakcija mora biti otvorena za javnost bez prethodne rezervacije, te bi trebala biti u stanju privući posjetitelje i turiste na dnevnoj bazi."

Autor ove definicije je Britansko nacionalno turističko tijelo British Tourist Authority (BTA) čiji je osnivač Ministarstvo Velike Britanije za kulturu, medije i sport, a zadatak ovog tijela je prioritetna koordinacija svih aktivnosti na popularizaciji Velike Britanije kao turističkog odredišta kroz trajnu akciju pod nazivom "Visit Britain".

Od literature koju želimo preporučiti za one koji će se baviti razvojem atrakcijskih elemenata i atrakcija u turizmu jesu knjiga "The Development and Management of Visitor Attractions" second edition, Izdavač Routledge, Oxford 2002 i od naših autora knjiga Eduarda Kušena Turistička atrakcijska osnova u izdanju Instituta za turizam, Zagreb 2002 i autorice Saše Poljanec-Borić Hrvatsko društvo i turizam-prilog socioekonomiji lokalnog razvoja u izdanju Naklade Jesenski i Turk, Zagreb 2011, koje smo koristili i kod sastavljanja ovog teksta.

MOTIVACIJSKA VAŽNOST TURISTIČKE ATRAKCIJE

Atrakcije su nedvojbeno najvažnija komponenta u sustavu turizma. Oni su glavni motivatori za turističke izlete i one su jezgra turističkog proizvoda. Bez atrakcija ne bi bilo potrebe za drugim turističkim uslugama. Doista turizam kao takav ne bi postojao da nije vođen upravo atrakcijama.

Tko bi otišao u New York i propustio pogled sa 102. kata Empire State Buildinga ili u Parizu sa Eiffelova tornja, obišao svijet da ne razgleda Kineski zid, Dubrovačke gradske zidine, Egipatske piramide, Disneyland, Stonehange, ... i još nebrojeno takvih atrakcija u koje svakako možemo ubrojiti Panamski , Sueski ili Korintski kanal. No nisu to jedini kanali kojima se divimo,dovoljno je otići na web stranicu nositelja zahvata www.kanal-pag-kosljun.com i pod izvornim sloganom članka „KANALI SVIJETA – MJESTA GDJE SE BRODOVI SUSREĆU" zaploviti kanalima Europe i svijeta; Canal de Midi, Kielski kanal, Bridgewater u Engleskoj, Forth and Clyde u Škotskoj i mnogi drugi.
Ako pak poželite kušati okus atrakcije plovidbe kroz budući kanal Pag-Košljun ne trebate ići daleko, tek do 125 km od Paga udaljene atrakcije plovidbe šibenskim kanalom Svetog Ante do slapova rijeke Krke.

Upravo je plovidba estuarijem rijeke Krke od brojnih posjetitelja koji dolaze organiziranim turističkim brodovima ili jahtama, doživljena i na mnogim je mjestima opisana kao izuzetna atrakcija ponajviše zbog privlačnosti plovidbe kanalom i oduševljenja nautičara izvornom ljepotom mediteranskog Skradina uvučenog duboko u kopneno zaleđe. Kanal Svetog Ante veoma je sličan budućem kanalu Pag-Košljun; Šibenik, Pag pa i Skradin srodni su gradovi visokovrijedne kulturološke jezgre, a efekt neusporedivih slapova Krke nadomjestit će iznimna geološka atrakcija plovidbom kroz stijenski masiv ulaznog dijela trase budućeg kanala na Pagu.

Plovni kanal Pag-Košljun je važan pomorski prometni pravac koji višestruko skraćuje i čini plovidbu zadarskim akvatorijem bitno sigurnijom. Ipak plovni kanal je prije svega prvorazredna turistička atrakcija. Nacionalni park Krka posjetilo je prošle godine čak 780.000 posjetitelja, od kojih skoro jedna trećina dolazi izletničkim brodovima i jahtama. Cijena ulaznice za povratnu vožnju turističkim brodom od Šibenika do Skradina iznosi 56 eura po osobi.

Strategije razvoja turističkih zemalja - naših konkurenata, u potpunosti se pak oslanjaju na projekte razvoja manjih i većih atrakcija stvorenim ili potpomognutim ljudskom rukom, a njihove regionalne i lokalne zajednice bore se ne bi li ušli u raspodjelu državnih sredstava za investicije u izgradnju takvih turističkih atrakcija.

U ovom slučaju izgradnje plovnog kanala lokalna zajednica grada Paga i cijeli otok uopće ne sudjeluju u izravnom financiranju izgradnje, što je iznimna pogodnost za lokalnu zajednicu koja želi atrakciju, a ne može je financirati.
Prema podacima Turističke zajednice Vel. Britaniji u toj je zemlji 2000. godine bilo, ni manje ni više već 5.552 atrakcije sa preko 100.000 stalno zaposlenih.

U Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Austriji niču novi tematski parkovi, zabavne, tehnološke, pomorske, geološke, edukacijske, povijesne, kulturne i glazbene atrakcije ukomponirane u različite kombinacije, ali uvijek okrenute turizmu i ponekad čak izgrađene da bi bile usmjerene kontra konkurencije.

Tako je primjerice strategija izgradnje atrakcije bazirane na suvremenom akvariju u odmaralištu Boulogne sur Mer (Bulonj na moru) i Oceanopolis pomorskog paviljona u Brestu, na Francuskoj strani kanala La Manche, usmjerena s namjerom da se privuku turisti u Calais i izolirani grad Brest. Turistički stratezi i lokalne vlasti žele iskoristiti izgradnju ovih turističkih atrakcija i povezati mogućnosti proširenja turističke ponude s ove strane kanala La Manche neposredno uz tunel (gradovi Boulogne, Calais i Brest) i potaknuti domaće turiste Franzuze, ali i Nizozemce i Engleze da posjećuju Boulogne umjesto sličnih destinacija u jugoistočnoj Engleskoj, koja su im nakon izgradnje tunela ispod La Manchea lako dostupne. (Primjerice Brighton u južnoj Engleskoj ima prekrasan Aquarium- Brighton Sea Life Centar, Brighton Pier-zabavno-ugostiteljski centar, umjetničko-izložbeni Royal Pavilion, Brighton Marinu i još puno toga.)

Nema razloga da se u jednoj od narednih faza razvoja plovnog kanala Pag-Košljun u starim paškim Magazinima (ima ih ukupno 9), za koje se desetljećima uzaludno pokušava pronaći pravi sadržaj od disco kluba do Konzumovog dućana (!), ne izgradi cijeli vodeni svijet ili barem postavi edukacijski akvarij u koji bi osim turista hrlile organizirane grupe naših školaraca svih uzrasta iz svih krajeva kontinentalne Hrvatske. Nije to samo gospodarski korisno za grad Pag, već bi Hrvatska imala obrazovaniju djecu i mladež posebno na području znanosti mora koje je već postalo važnije za opstanak čovjeka od kopna. Uz malo mašte, puno informatike i znanja imali bismo National Geographic uživo.

To je samo jedna ilustracija, jer atrakcije treba postupno razvijati, pa je tako tematski park Futuroscope koji se počeo graditi 1983., dovršen i otvoren za javnosti tek 1987. U prvoj godini privukao je 225 tisuća posjetitelja. No, ovaj konceptni zabavno-tehnološki park koji omogućava fizički pristup najsuvremenijim tehnološkim dostignućima, sa futurističkim kino centrom, obrazovno-istražnim kompleksom u kojem posjetitelji svih uzrasta mogu osobno istraživati i učiti, zatim kongresnom i izložbenom centru i naravno vodenom centru, koji je uz sve to još i dobro vođen, ostvario je već 1990., 900 tisuća posjetitelja, 1993., 1 milijun i 900 tisuća posjetitelja, 1999., dosegnuo 3 milijuna, a prošle 2012 g., proslavio je dolazak 40-milijunitog posjetitelja, sveukupno od otvaranja 1987 godine.

Svakodnevno se piše i govori o važnosti jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma kao postulata dugotrajne uspješnosti u ovoj za nas najvažnijoj gospodarskoj grani, no njega u stvarnom životu može postići samo ovakva investicija jer je ona izravno ulaganje u prometnu infrastrukturu, u nautički turizam i u turističku atrakciju i definitivno podiže konkurentnost cijele regije i ovog dijela Jadrana.
Zaista, teško je odmah odgovoriti koja još investicija u Hrvatskoj donosi sve te koristi u turizmu u jednom.

ATRAKCIJA UPLOVLJAVANJA, RAZVOJ NAUTIČKOG TURIZMA, VIZIJA

Kao što vidimo atrakcija nije sama sebi svrha, već je ključna poluga u izravnoj i promišljenoj aktivnosti proizvodnje još jednog suvremenog i za uspješan turizam presudnog fenomena „stvaranja nezaboravnog iskustva" i na taj način privlačenja posjetitelja i turista na određenu lokaciju.

Poslušajmo što britanski novinar piše o plovidbi venecijanskim kanalom Grande: „Niti jedan drugi grad u svijetu ne može se pohvaliti da ima takvu veličanstvenu glavnu ulicu kao Venecija: graciozan vodeni zavijutak u obliku obrnutog slova 'S' , koji teče između raskošnih crkava i povijesnih palača nevjerojatne ljepote. Bilo da to činite prvi ili tisućiti put, plovidba plovnim putom niz Kanal Grande uvijek je nezaboravno iskustvo."

Što nam to govori? Upravo činjenicu da će grad Pag dobiti veličanstvenu plovnu prilaznu ulicu, s mora do svojih vlastitih crkava i povijesnih palača; Kneževog dvora, Kule Skrivanat, Zborne crkve Marijina Uznesenja, Benediktinskog samostana, topovske kule Kamerlengo, prema kojima će turisti doploviti diveći se usput sačuvanoj staroj romaničkoj crkvi Marijina Uznesenja iz 1192 godine. Grad Pag će izgradnjom kanala pružiti turistima atrakciju i nezaboravno iskustvo. Razvijanje nautičkog turizma uz projekt kanala Pag-Košljun, osim otvaranja plovnog puta do stare, kulturološke jezgra grada Paga potaknut će se atrakcijom uplovljavanja i nezaboravnih iskustava ne samo za nautičare, već i za sve turiste koji plove brodovima uz stijenski prolaz. Poklič s taga „O portalu" Web stranice nositelja zahvata to najbolje ilustrira:
"Na Pagu moramo stvoriti turistima nezaboravno iskustvo koje će doživjeti kroz atrakciju uplovljavanja kanalom u gradsku marinu i to uz, ljudskom oku rijetko dostupan geološki fenomen – stijenski prolaz u kojem se nižu slojevi kamena dinamikom kojom su nastajali, do starosti preko 90 milijuna godina. Doplovite do nas!"

Evo kako to vizualiziraju novinari Večernjakovog Obzora Frane Šarić i Marko Špoljar u izdanju od 18.lipnja 2011.;

„Zašto otok Pag ne bi od slijepog crijeva Jadrana postao raj za nautičare? Već vidim nautičare kako iz Košljunskog zaljeva, kanalom koji para stijenu, ulaze u utrobu otoka. Potom im se s desne strane otvara pogled na solanu, a s lijeve kilometri šetnice uz more i plaže, tu i tamo koja luksuzna vila, kafić, restoran....Dok se približavate samom gradu Pagu, s desne vam strane puca pogled na stotine jarbola, ciljate ih pramcem kroz male kanale uz otočiće, plovite sve do svog veza. Sidrite se i ulazite u ljetnikovac...."

Vizija razvoja nautičkog turizma je otvaranje plovnog puta uzduž Paškog zaljeva, uz obale grada Paga i Pašku solanu, sve do Košljunskog zaljeva. Ovim, za nautičare "novim morem", otok Pag, Paški zaljev i grad Pag, repozicioniraju se na svjetskom turističkom tržištu kao jedna od najvećih atrakcija hrvatskog nautičkog turizma. Nekadašnja ribarska i primorska naselja; Caska sa Zrćem, Vidalići, Kustići, Zubovići, Metajna, Pag i Košljun, postati će biserima turističke ogrlice, uz ovaj novostvoreni "vodeni lungo mare", koji ih sve integrira u jedinstvenu - Pašku rivijeru.

No to nije jedina atrakcija plovnog kanala. Naime, idejno rješenje plovnog kanala, razrađeno je na temelju predloženog i od strane Gradskog vijeća Paga prihvaćenog i pravomoćnog rješenja, donesenog u Prometno funkcionalnoj studiji. U njemu se u jednom dijelu planira i nasipavanje (odlaganje) dijela materijala iz iskopa u područje nekadašnjih katastarskih čestica grada Paga, koje je u međuvremenu prekrilo more s dubinom 0.5 - 1 m. Taj prostor danas je plićak podložan anoksiji i postupnom pretvaranju u neku vrstu morske močvare, a bez posebnih prirodnih vrijednosti za sam grad Pag. Dokaz za to je izdana građevinska dozvola od 13.1.2011 – Klasa UP/I-361-03/10-01/101 kojom se dozvoljava građenje državne ceste D-106 koja dijelom prolazi upravo tim istim morskim plićakom i koji se u tu svrhu nasipava i postaje kopno!?

Prostor se orijentacijski nalazi između mosta u gradu Pagu i sjeverozapadnog nasipa paške solane i stvara oko 14 hektara potencijalnog građevinskog zemljišta potrebnog za receptivni dio kanala kojeg će se detaljno projektno razraditi u fazama razvoja projekta.

Jasna je namjera investitora da se upravo na tom prostoru pozicionira nautički projekt "Pag u moru" usmjeren upravo prema poticanju pomorske orijentacije hrvatske obale. Dakle, nije planirani cilj nasipavanje zbog stvaranja velike zemljišne čestice za apartmanizaciju obale. Naprotiv, postojeća vodena površina u većem se dijelu produbljuje i stavlja u funkciju plovnosti i plovnog integriranja cijelog tog vodenog prostora do konačnog izlaska na otvoreno more.

Venecija je doista čudo ljudske kreativnosti. Slika Venecije iz zraka pokazuje zašto se zove "Grad vode".

Povezivanje grada Paga s otvorenim akvatorijem nadilazi okvire turizma i stavlja ga u potpuno novo okruženje. Naime grad postaje pomorsko i nautičko središte, ali i središnja turistička senzacija na vodi.

Slika Paga iz zraka pokazuje zašto je „Pag - grad u moru"

Pag u moru bio bi prava atrakcija poput Venecije i to prvi ozbiljniji zahvat koji je rezultat izvorne hrvatske ambicije, koja nije vezana isključivo uz tranzitni promet već uz valorizaciju naših pomorskih gradova. Hrvatska je zemlja gradova, a od gradova na obali, kojih je najviše, malo ih se može poistovjetiti s morem.

NAUTIČKI CENTAR PAG

Nautički centar Pag niknuti će na rasteru kanala i umjetnih otočića u laguni grada Paga. Nautički centar sadržavati će elitni smještaj za nautičare i turiste, etno selo za izravnu distribuciju tradicionalnih paških dobara i usluga, te niz drugih hotelskih, poslovnih, turističkih i infrastrukturnih sadržaja, kao i 200 vezova na rivama novonastalih otočića.

Nautički centar Pag

GEOLOŠKA ATRAKCIJA U STIJENSKOM PROLAZU PLOVNOG KANALA

Paški kanal otvorit će pored plovne i geološku atrakciju kojoj će se diviti nautičari i turisti, učenici i studenti koji će brojnim obrazovnim ekskurzijama tokom cijele godine stizati u Pag, kao i svi najbrojniji posjetitelji namjernici u želji da dožive atrakcije. Osim što će im srce zadrhtati zbog neshvatljive blizine davne povijesti Zemlje koju zapravo mogu dotaknuti, ta spoznaja pobuditi će njihove umove da sebi dočaraju nastajanje ovog dijela kopna Sjevernodalmatinskih otoka.

Dakle, Paški kanal nije samo plovna već i geološka atrakcija koja će od svakog posjetitelja; običnog turista, nautičara, učitelja i učenika napraviti „historijskog geologa amatera". U neodoljivu privlačnost geološke atrakcije lako ćemo „uploviti" uz ovu narednu, strukom osnaženu i lako shvatljivu interpretaciju koju citiram u cjelosti:

„Historijski geolog proučava vidljivi i opipljivi stijenski 'zapis' događanja u prošlosti i mora se u svojim razmišljanjima 'vratiti' u prošlost da dokuči uvjete i način njegova nastanka. A plovidbom kroz prolaz Paškog kanala od Košljuna prema južnom dijelu Paške uvale, stijenski zapis nam govori o pradavnim zbivanjima na ovom prostoru koja su se dešavala u vremenskom intervalu od mlađeg dijela gornjokredne epohe (cca 90 milijuna godina prije sadašnjosti) do mlađeg dijela eocenske epohe (cca 40 milijuna godina prije sadašnjosti) Zemljine prošlosti. Ta priča je ispričana kroz vapnenački stijenski slijed Paškog kanala koji predstavlja jugozapadni dio Paške sinklinale, pružanja vapnenačkih stijenskih slojeva duž pravca sjeverozapad-jugoistok, uz kut nagiba stijenskih slojeva ka sjeveroistoku. Idući od Kušljuna priča započinje nailaskom na čvrste slojeve vapnenačkih stijena mjestimice prepune fosilnih ostataka izumrlih školjkaša - rudista. Ove stijene nekad su bile vapnenački morski mulj/pjesak taložen u plitkom, mirnom i toplom marinskom okolišu najmlađe gornje krede u kojem su obitavale na tisuće rudista zajedno sa drugim morskim stanovnicima tog sjevernog ruba pradavnog oceana Tethys. Koncem gornjokredne epohe ovaj marinski okoliš zbog tektonskog izdizanja postao je kopno, te je usljedilo gotovo 10 milijuna godina paleocenske epohe, kada se na ovom prostoru u kopnenim uvjetima odvijala erozija izdignutog gornjokrednog vapnenačkog taloga. Početkom eocenske epohe, ovo kopno je zbog tektonskog spuštanja ponovno bilo preplavljeno plitkim morem, uz ponovno taloženje vapnenačkog morskog mulja/pjeska, ali sada i sa obiljem vapnenačkih ljuštura milijardi i milijardi mikroskopski sitnih organizama - foraminifera. Danas, ovaj vapnenački mulj/pijesak eocena sa mnoštvom fosilno očuvanih ljušturica foramnifera predstavlja čvrste vapnence koji direktno nalježu na čvrste vapnence gornje krede sa fosilno očuvanim ljušturama rudista, te danas "historijski geolog amater" jednu ruku može položiti na sloj vapnenaca najmlađe gornje krede sa rudistima, a drugu na susjedni sloj vapnenaca starijeg eocena sa foramniferama. Između ruku nalaziti će mu se proteklo vrijeme od cca 10 milijuna godina paleocenske epohe, no eto, ono nije ostalo zabilježeno u ovom stijenskom zapisu. Daljnjom plovidbom duž Paškog kanala, vapnenački stijenski slijed promjenom fosilne foraminiferske zajednice govori o postupnom produbljavanju eocenskog taložnog prostora, da bi dolaskom u blizinu Paške uvale, "historijski geolog amater" jasno uočio promjenu tipa stijena. Sada su tu prisutne stijene nastale iz taložina dubokog korita nastalog stješnjavanjem ondašnjeg marinskog prostora, kada su se tijekom mlađeg eocena sa ruba tog korita u dubokovodni marinski prostor obrušavale mutne struje karbonatnog pijeska, čineći na dnu tog korita prostrane lepeze građene od pješčenjaka i lapora. Ove taložine nazivamo fliš. Pješčenjačko-laporoviti slojevi fliša zadnji su svjedok taloženja u pradavnim marinskim uvjetima na ovom prostoru, jer nakon toga, izdizanjima u okviru završnih faza alpinske orogeneze, a počev od mlađeg dijela eocenske epohe, dolazi do formiranja karbonatnog kopna po kojem i danas hodamo, kako na otoku Pagu, tako i na širokom prostoru hrvatskih dinaridskih planina. Time završava ova pojednostavljena priča koju "historijski geolog amater" može iščitati plovidbom uz stijenski slijed Paškog kanala, a koja jasno govori o vremenu i zbivanjima koja su se tu dešavala, u neko drugo, davno, davno prošlo vrijeme..." (autor interpretacije; prof.dr.sc. Damir Bucković, Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

Ovakve i slične priče iz stijenskih zapisa su iščitavali i mnogi raniji istraživači. No i prije toga, mnogi su razmišljali o pradavnim zbivanjima i nastanku same Zemlje. Sve do konca 18.stoljeća čvrsto se vjerovalo da je Zemlja stara svega šest tisuća godina; James Ussher (1581-1656), irski nadbiskup, na temelju biblijskih brojki izveo je datum stvaranja svijeta - 24.10.4004 prije Krista. Ipak, škotlanđanin James Hutton, 'otac geologije' i njegovi suradnici shvatili su da se radi o puno „dubljem vremenskom ponoru" u kojem je nastala Zemlja. Navodno, jedan od suradnika James Hutton-a, John Playfair, dok su promatrajući stijenske zapise pokušavali sagledati koliko su trajali procesi preobrazbe Zemlje, rekao je: „vrti mi se u glavi dok gledam tako daleko u vremenski bezdan".

Danas znamo da je Zemlja stara oko 4,6 milijardi godina i u tom vremenu je prešla put svoje probrazbe od užarenog svemirskog tijela do planete kakvu danas poznajemo. O tom njenom putu preobrazbe pričaju nam geolozi čitanjem, usporedbom i korelacijom stijenskih zapisa sa čitave Zemlje, a što je posao koji traje već nekoliko stoljeća. I još nije gotov. Na njemu i dalje rade današnji geolozi, nadograđujući postojeće i postavljajući temelje daljnim istraživanjima.

FORTH AND CLYDE KANAL - PRIMJER DANAŠNJE ŠKOTSKE PLOVNE TURISTIČKE ATRAKCIJE

Koincidencija ili ne, spomenuti geolog James Hutton, bio je veoma angažiran na projektu izgradnje Forth and Clyde kanala između 1767. i 1774. godine. On je dao puni doprinos svojim geološkim znanjem, proširo je izravni nadzor na cijeloj trasi kanala, a pored toga djelovao i kao dioničar i kao član upravnog odbora.

Izgradnja Forth and Clyde kanala (prema imenima važnih škotskih rijeka čija se ušća nastavljaju na dva vitalna zaljeva s obje strane škotske obale) ili Scottish Lowland kako se još naziva, započeta je 1768., a kanal je otvoren 1790 godine.

Putnički brodovi prevozili su putnike na kanalu počev od 1783., a 1809. uvedeni su brzi čamci, koji su stizali iz Edinburgha za Falkirk za 3 sata 30 minuta ugodne vožnje, pružajući puni komfor putnicima; udobnost, hranu, piće i novine. Kao da su znali da će pruženi komoditet i udobnost biti temeljem pružanja kvalitetnih usluga u turizmu kojeg će donijeti ne tako daleka budućnosti. Do 1812 god., prevezli su 44.000 putnika i ostvarili pristojan prihod.
Danas, nakon rekonstrukcije kanala, strateška ideja i odluka o proširenju namjene kanala u slobodno korištenje i uključivanje kanala u britansku „Canal holiday cruising guides for popular UK canals" iznova su preporodili kanal, u popularnu turističku atrakciju i zabavu za jahtaše i posjetitelje tako da na njegovoj površini plovi više brodova nego ikad ranije. Engleska, Wales i Škotska su poznati po dvorcima iz svoje burne povijesti što su Britanci uspješno iskoristili za razvoj kulturnog turizma za sve koji plove kanalima. Mnogi dvorci i zamenitosti su vidljivi tijekom plovidbe kanalom, a mnoge je lako posjetiti jer se nalaze uz sami plovni put.

Dodirnuti čarobnim štapićem turističkog preokreta i aktivnog odmora, njima plovi više brodova nego ikad ranije ostvarujući promet i zaradu, jer kanali su postali turističke atrakcije, kultni pojam za aktivan odmor, istinsku razonodu i popularnu zabavu.

Uostalom ugodna vožnja brodom, zagarantirana atrakcija, interaktivan odnos s bezbrojnim kopnenim sadržajima i iznad svega nezamjenjiva privlačnost krstarenja to i jest.

NEPOBITNI ARGUMENTI EKONOMSKE OPRAVDANOSTI ZAHVATA PLOVNOG KANALA

1. Hrvatskoj državnoj upravi i samoupravi ne može biti svejedno hoće li lokalna zajednica biti proračunski gubitaš ili punjač budžeta, kada je riječ o budućem gospodarskom razvoju. Realizacijom ovog projekta Grad Pag utrostručuje broj posjetitelja i udvostručava vlastite prihode.

Sadašnji je broj posjetitelja za cijeli teritorij lokalne samouprave Grada Paga oko 100.000 godišnje (do 850 tisuća noćenja) od čega; na 10 km udaljeni kamp u Šimunima, te kamp u Košljunu, zatim na mjesta Šimune, Košljun, Vlašiće, Dinjišku i ostala otpada 45 % posjeta, što znači da sam grad Pag ne doseže niti 60.000 gostiju godišnje. Otvaranjem kanala doći će najmanje 150.000 novih gostiju koji će doslovce uploviti izravno u sam grad.
Kad bi svi posjetitelji boravili samo jedan dan (hrvatski minimalni prosjek boravka je od 4-7 dana) i kad bi potrošili samo 20 € po osobi (hrvatski prosjek je 58 € dnevno), to bi turizmu Paga donijelo novostvoreni prihod od 3 milijuna € (ili oko 22 milijuna kn dodatnih prihoda) i pretvorilo ga iz budžetskog gubitaša u lokalnu samoupravu koja se sama financira iz vlastitih prihda. (Proračun Grada Paga iznosio je za 2011. godinu nešto iznad 21 milijun kuna, a skoro isto toliko i za 2012.)

2. Izgradnjom ovog projekta zaposlit će se 200 ljudi samo na primarnim radnjama projekta, a posredno će posao dobiti još 400 novih zaposlenika. Ukupna izravna korist za lokalnu zajednicu i državu iznosi 634,5 milijuna kuna, a sveukupna korist za 20 godina korištenja projekta preko 1,5 milijarda kuna.

3. Kanal je infrastrukturni objekt sa svim blagodetima koje donosi prometna povezanost! Turističko gospodarstvo, nautički turizam i plovni promet dobivaju novi plovni put, novu "pomorsku brzu cestu" kojom se povezuje Podvelebitsko more, cijeli akvatorij Paškog zaljeva (uključivo turistički hit, plažu Zrće) i grad Pag sa plovnim koridorom Dubrovnik-Rijeka u oba smjera.
Županijska Lučka Uprava u Zadru tijekom 2011.godine, od vlastite je djelatnosti i naplate lučkih pristojbi, uprihodovala 4.658.000 kuna, koji bi prihod skoro u 50 % iznosu (cca 2 milijuna kuna), Gradska lučka uprava Paga mogla ostvariti već u prvoj godini korištenja kanala.

4. Osim što se otvara potpuno nova luka na Jadranu, najvažnije od svega, stvara se potpuno nova nautička destinacija, a to znači da turizam Paga napokon ostvaruje cjelogodišnje poslovanje!

5. Sve razine vlasti bile bi dužne prioritetno odlučiti u korist projekata koji donose gospodarski preokret za lokalnu zajednicu, i to na dugu stazu. Radi se o projektima čijom se realizacijom stvaraju dugoročni uvjeti za gospodarski razvoj za naredno razdoblje za 50 godina.
Kanal je okosnica razvoja turizma za grad i otok:
- on je ujedno i distributivni kanal koji nautičare i ostale goste dovodi izravno na destinaciju
- on je novi prodajni kanal za tradicionalne i za nove paške proizvode i usluge
- on je poduzetnički centar i inkubator zajedno, koji će uroditi grozdovima pratećih poslova i
ulaganja u različite djelatnosti i obrte i potaknut će izgradnju ribarske i turističke flote.

6. Lokalne zajednice; gradovi i općine više ne dvoje - potpuno su svjesni da orijentaciju na kratkoročni razvoj moraju preusmjeriti na dugoročne projekte, jer samo tako razvoj može imati vrijednost i ulogu za zajednicu, doprinijeti izobrazbi lokalnih kadrova i povećati životni standard domaćeg stanovništva.

7. Upravo takvi dugoročno ekonomski opravdani razvojni projekti moraju imati prvenstvo prolaza nadležnih ministarstava jer je činjenica da se ovaj projekt službeno nalazi u postupku procedure ishođenja prostorno-planske dokumentacije i suglasnosti potrebnih za izgradnju još od 20.6.2007 godine (!) zbog čega je tvrtka Moreuz, koja razvija projekt puno izgubila.

8. U međuvremenu, izrada Studije utjecaja na okoliš trajala je više od dvije godine, izradio ju je Hrvatski hidrografski institut iz Splita na 815 stranica. Studija je pokazala da se veći dio procijenjenih utjecaja na okoliš može sanirati, zaštititi propisanim mjerama zaštite, vratiti u prvobitno stanje ili svesti na najmanju moguću mjeru. Naravno da ima i utjecaja koji su trajni, ali se mogu prihvatiti zbog višestruke koristi za lokalnu zajednicu, dok samo korištenje kanala nema nikakve negativne utjecaje na okoliš.

9. Stoga je za stjecanje svih pravnih pretpostavki za realizaciju cijelog projekta nužno razumijevanje, potpomaganje i partnerski odnos države, grada i investitora.

Na koncu potrebno je naglasiti da sva izgrađena infrastruktura; plovni kanal, mostovi, pristupne ceste i sva ostala infrastruktura, izgradnjom, postaju vlasništvo države Hrvatske.

KLJUČNI EKONOMSKI POKAZATELJI U BROJKAMA

• 200 ZAPOSLENIH - Broj uposlenih na samom projektu
• 600 ZAPOSLENIH - Sveukupno sa pratećim aktivnostima
• 200 VEZOVA ZA NAUTIČARE - U sklopu Nautičkog centra Pag
• 500 KREVETA - Isključivo u turističkom sadržaju
• 635 MILIJUNA KUNA - Vrijednost društvene dobiti
• 1,6 MILIJARDA KUNA - Ukupna vrijednost investicije uključivo i Nautički Centar Pag
• 286 MILIJUNA KUNA - Prva faza - izgradnja plovnog kanal

Za nositelja zahtvata:
Moreuz d.o.o.