KOLUMNA - Ima li Hrvatska putničku brodarsku flotu i dovoljan broj brodskih linija po Jadranu, dovoljno marina i vezova, dovoljno ponuda kružnih putovanja da bi uistinu mogla pratiti gospodarski potencijal vlastitog akvatorija i najljepšeg europskog arhipelaga?
Želi li netko brodom putovati od Zadra do Splita, brodske linije i to barem sezonske, koja bi povezivala ključne dalmatinske gradove, na žalost nema šanse. Želi li netko organizirati kružno putovanje hrvatskim arhipelagom s nekom stručnom tematskom konferencijom i dovesti stotinjak sudionika, bit će mu to gotovo nemoguća misija. Prepoznaje li Hrvatska gospodarski potencijal Jadrana ili će taj potencijal prije prepoznati brojne europske tvrtke koje će s našim skorim ulaskom u EU temeljem slobode kretanja kapitala, ljudi i osnivanja tvrtki upravo na predivnom Jadranu pronaći svoj idealni prostor poslovanja?
DETALJNIJE: www.seebiz.eu
Idejno rješenje
"Nautičkog centra Pag"
"Lajkajte nas" na Facebooku
Broj uposlenih na samom projektu
Sveukupno na pratećim aktivnostima
Sveukupno u tri marine
Isključivo u turističkom sadržaju
Vrijednost društvene dobiti
Ukupna vrijednost investicije
Prva faze - izgradnja plovnog kanala
Odnos prema moru jedna je od najkontroverznijih tema povijesti suvremenog hrvatskog urbanizma: s jedne strane postoji deklatrativno i opće prihvaćeno stajalište da je Hrvatska pomorska zemlja i da je pomorska orjentacija ključna sastavnica hrvatskog identiteta. Nasuprot toga je stvarno stanje u prostoru, koje ne svjedoči samo o političkoj svakodnevici nego i ukorijenjenom odnosu stanovništva prema moru. Dovoljno je primjetiti da Rijeka, koja je naša najznačajnija luka, u svom akvatoriju nema niti jednu pumpnu stanicu za brodice. I u tome nije usamljena. Hrvatska je zemlja gradova, a od gradova na obali, kojih je najviše,.....
