GDJE JE NESTALO HRVATSKO UMJEĆE STVARANJA NOVIH VRIJEDNOSTI?
Radnim danom, subotom i nedjeljom, gospodarski razvoj tema je svih naših razgovora u novinama, na radiju, televiziji, internetu.. Bez obzira radi li se o službenim raspravama, forumima ili neobaveznim ćakulama, neizbježne su usporedbe s gospodarstvima razvijenih zemalja. Koliko je takvih usporedbi teško je procjeniti, čak i na dnevnoj razini. No svi znamo da one bez iznimke počinju i završavaju na isti način - konstatacijom da razvijenim zemljama, onima na čije umjeće stvaranja novih vrijednosti gledamo sa neskrivenom zavišću – u toj nesmiljenoj, svakodnevnoj utrci za rezultatima naših života, gledamo u leđa.
Ne radi se ovdje samo o onome što smo u gospodarstvu ostvarili, već i o onome o čemu smo na razini pokretačkih ideja i poslovnih zamisli uopće razmišljali. Radi se o našoj sposobnosti da se usudimo razmišljati, da se odvažimo planirati i da se, oslobođeni kompleksa manje vrijednosti, upustimo u ostvarivanje. Ta sposobnost u posljednje je vrijeme svedena na minimum.
Čak i kada bi se pojavio netko spreman i sposoban za odvažne poslovne iskorake (a jedino takvi mogu napraviti promjenu u gospodarskom smislu), stotine-ili možda samo jedna- odluka bez kojih nema realizacije, leže u rukama poltike, institucija, tijela i foruma koji teško dopuštaju izlazak iz “zadanih okvira”. Krajnji domet te „uokvirenosti“ je današnja razina razvijenosti našeg gospodarstva i (sada već povijesno najveći) stupanj nezaposlenosti, uz pogubne negativne trendove na svim razinama.
Upravo zato se izvorni hrvatski projekt izgradnje plovnog kanala “Pag-Košljun” i “Nautičkog centra Pag” doima kao da ga je osmislio i odlučio ostvariti netko iz nama tako nedohvatljivog svijeta onih koji se ne boje razmišljati i stvarati.
NOVA „HRVATSKA ŠUTNJA“, JEDNAKE POGUBNE POSLJEDICE - NE TALASAJ ILI ZAVESLAJ PA NEK SE I ZATALASA?
Ponovno smo u razdoblju tzv. „hrvatske šutnje“, ovoga puta ne u pogledu ostvarivanja vlastite političke afirmacije (kao posljednjih desetljeća prošlog stoljeća), nego u pogledu prava na vlastitu gospodarsku budućnost?
Zašto danas, šest godina nakon odluke o početku rada na ostvarivanju predviđenog plovnog puta Pag –Košljun i ustrajnog svakodnevnog nastojanja na njegovoj realizaciji, nautičari ne uživaju u jedinstvenom doživljaju prolaska kroz plovni kanal, turistička branša ne ubire plodove jedinstvene atrakcije, grad i županija ne ostvaruju dodatne prihode kojima jačaju svoju gospodarsku i socijalnu potentnost, zaposlenici ne ostvaruju svoje plaće iz izravno i neizravno otvorenih stotina radnih mjesta?
Jesu li zakazali hrvatski projektanti, inžinjeri, geotehničari, stručnjaci za infrastrukturna i prometna pitanja….? Je li sporna hrvatska operativa, koja bi trebala sudjelovati u izgradnji plovnog kanala ili turistička industrija koja bi ga trebala promovirati? Je li sporan razvojni interes i otoka Paga i njegova okruženja? Ako je poduzetništvo već pokazalo spremnost na prihvatljiv poslovni rizik i rijetko viđenu ekonomsku kompatibilnost u promicanju ne samo svojih već i gospodarskih i razvojnih ciljeva zajednice, što znači šutnja političara koji su za njihovo ostvarenje izravno odgovorni? Znači li to da „ovlašteni političari“ još nisu spremni preuzeti politički rizik takve pojedinačne odluke o napretku i razvoju? Je li takav, naoko „oprezan“ sustav odlučivanja, kontraproduktivan? Sječe li sam granu na kojoj sjedi? Nameću li naši „decision makeri“ takve kriterije da niti jedna odluka ne može biti donesena ako unaprijed ne osigurava apsolutnu tišinu? Manjak odlučnosti može im pomoći da prežive koji mjesec bez galame, godinu ili mandat dulje, ali hoće li im na koncu ipak „hrabro srce“ zadrhtati kad se prisjete da su mogli oni biti ti koji su donjeli ključne gospodarske odluke i prijeko potrebne promjene.
VJERUJE LI UISTINU ITKO DA BI JEDNAKA RAZINA NESUGLASJA MOGLA ZAUSTAVITI „REALOV“ PROJEKT?
Što je razlogom da ovakvi projekti, na kojima zavidimo drugima, teškom mukom i usporeno prolaze u Hrvatskoj? Možemo li ih ubrzati, a da pritom ne povrijedimo nametnute zakonske okvire i njihove čuvare koji nas predugo drže tu gdje jesmo? Što znači prioritetno i apriorno uvažavanje svakog pojedinačnog glasa što se diže protiv skoro svakog hrvatskog projekta već i na samu najavu njegova ostvarivanja? Misli li uistinu netko da se gospodarski zamah postiže inzistranjem na apsolutnom suglasju oko svakog aspekta svakog poslovnog pothvata.
Vjeruje li uopće netko da bi takva razina osporavanja mogla zaustaviti „Realov“ projekt?(!)
Biološka ugroženost hrvatskog naroda bila je krajem osamdesetih i početkom devedesetih razlogom izlaska iz „hrvatske šutnje“. Hrvatska je došla do zajedničke spoznaje o načinu opstanka i postala državom. Spas iz današnje „gospodarske šutnje“ započinje akcijom svih aktera; političarima koji donose odluke, zakonodavcima koji osim zakona stvaraju jednostavan i brz postupak njihove primjene i poduzetnicima koji ostvarujući vlastiti interes, osiguravaju i dobrobit zajednice. To je uvjet za gospodarski preokret! Kroz taj ultimativno međuovisni odnos: “sposobnost donošenja (istinite) odluke o razvoju - zakonski okvir upravo za tu namjenu – realizacija”, određujemo svoju zajedničku sudbinu, a ne samo parcijalni (gospodarski ili politički) interes pojedinog projekta ili (regionalnog ili lokalnog) aktera. Ako u to ne možete vjerovati ne ustajte iz kreveta – uzalud je!
NE GLEDAJMO DRUGIMA U LEĐA, USUDIMO SE HODATI RAME UZ RAME SA SVIJETOM U KOJEM ŽIVIMO!
Internetska stranica “Plovni kanal Pag-Košljun” startala je 17.8.2011., ili gotovo godinu dana prije nego što je nedavno u medijima objavljen ovaj prekrasni projekt otočkog resorta Real Madrida. To nam je dalo za pravo da u narednoj usporedbi prvo istaknemo (i to u plavoj boji) propozicije i elemente brenda u riječima i zamislima našeg projekta, a potom ispod svakog našeg, navedemo odgovarajući strateški identitet brenda “Real Madrid resort otoka” (u crnoj boji).
Mora se priznati: kad je riječ o slikovnom dizajnu i 3D multimedijskom prikazu teško da netko može nadmašiti (i osim prebogatog Reala platiti) Londonski i svjetski 3D studio Minale Tattersfield Design Strategy.
No Hrvatska ima svoje potencijale i svoje projekte. Ne ustručavajmo se realizirati ih. Nije ni “Real Madrid” kraj svijeta. Ni u biznisu ni u nogometu. Zbog toga toliko vjerujemo u naše nogometaše i vjerovat ćemo u njih i nakon nogometnog Eura 2012, kako god oni tamo prošli! Prestanimo oklijevati i uključimo se u utakmicu. Jer, kao što kaže poznata latinska: “pobjednici nisu među naboljima, već među onima koji se natječu“!
Uživajte u usporedbi naših postignuća sa svijetom! Ustanimo “brendom na brend“!
JEDAN HRVATSKI INVESTICIJSKI POTHVAT, NOVI BREND U ZEMLJI GRADOVA NA OBALI
„PLOVNI KANAL I NAUTIČKI CENTAR OTOKA PAGA“
......WHEN AN EMOTIONAL BRAND CREATES AN EMOTIONAL PLACE......
......“REAL MADRID RESORT ISLAND“.....
LUKSUZNA REZIDENCIJA: 70 VILA SA VLASTITIM VEZOM
LUXURY RESORT WITH 60 BUNGALOWS AND 48 VILLAS 600 SQM EACH
MARINA SA NAUTIČKIM KLUBOM
A MARINA WITH YACHT CLUB
HOTEL SA PET ZVJEZDICA I 300 LEŽAJEVA
A FIVE STAR HOTEL 450 ROOMS AND BEACH RESORT 450 APARTMENTS
TEMATSKI VODENI PARK ZA OBITELJI I LJUBITELJE ZABAVE NA VODI
AN AMUSEMENT PARK FOR FANS AND FAMILIES
EDUKATIVNI AQUARIJUM JADRANA U SURADNJI S MINISTARSTVIMA OBRAZOVANJA I TURIZMA
A REAL MADRID MUSEUM
VIŠENAMJENSKI AMFITEATAR I LJETNO KINO
THE FIRST HOLOGRAM FOOTBALL SHOW
SPONZORSTVO I SUVLASNIŠTVO NAD NOGOMETNIM KLUBOM PAG
THE FIRST STADIUM OPEN TO THE SEA
SAVRŠENO PARTNERSTVO: INVESTITOR – GRAD PAG – DRŽAVA
THE PERFECT PARTNERSHIP: REAL MADRID – UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI
137. 000 m2 POVRŠINA NAUTIČKOG CENTRA
430.000 SQM
1,6 MILIJARDA KUNA VRIJEDNOST INVESTICIJE
INVESTMENT $ 1BILLION
150.000 POSJETITELJA OČEKUJE SE U PRVOJ GODINI
1 MILLION VISITORS EXPECTED IN THE FIRST YEAR
Foto&Video: PoslovniPlus
Idejno rješenje
"Nautičkog centra Pag"
"Lajkajte nas" na Facebooku
Broj uposlenih na samom projektu
Sveukupno na pratećim aktivnostima
Sveukupno u tri marine
Isključivo u turističkom sadržaju
Vrijednost društvene dobiti
Ukupna vrijednost investicije
Prva faze - izgradnja plovnog kanala
Odnos prema moru jedna je od najkontroverznijih tema povijesti suvremenog hrvatskog urbanizma: s jedne strane postoji deklatrativno i opće prihvaćeno stajalište da je Hrvatska pomorska zemlja i da je pomorska orjentacija ključna sastavnica hrvatskog identiteta. Nasuprot toga je stvarno stanje u prostoru, koje ne svjedoči samo o političkoj svakodnevici nego i ukorijenjenom odnosu stanovništva prema moru. Dovoljno je primjetiti da Rijeka, koja je naša najznačajnija luka, u svom akvatoriju nema niti jednu pumpnu stanicu za brodice. I u tome nije usamljena. Hrvatska je zemlja gradova, a od gradova na obali, kojih je najviše,.....
