PLOVNI PUT PAG-KOŠLJUN PROŠAO NA ISPITU
Protekli izbori, iako su bili parlamentarni, iskorišteni su kako bi se na lokalnoj razini provjerila razina potpore (ili suprotstavljanja) nekim razvojnim projektima. Tako je pitanje izgradnje plovnog kanala „Pag-Košljun“ bila jedna od točaka o kojoj su se imali prilike očitovati kandidati i njihove izborne liste. Oni koji su računali na značajnu potporu birača bili su oprezni u davanju izjava i formuliranju stajališta, jer su željeli pokazati odgovornost za razvoj lokalne zajednice. Ta odgovornost najbolje se pokazuje kroz odnos prema projektima koji po svojoj prirodi nisu i ne mogu ovisiti o jednoj vlasti jer se naprosto ne mogu realizirati u jednom mandatu.
VAŽNI PROJEKTI NE DOGAĐAJU SE UNUTAR JEDNOG IZBORNOG CIKLUSA
Od unošenja plovnog puta u prostorne planove krajem osamdesetih do danas promjenilo se ne samo više političkih opcija na vlasti, več i čitavo društveno uređenje. Stvorena je Hrvatska država u kojoj smo imali razdoblje ratne neimaštine, gospodarskog procvata i recesijskog pada. U svakom od tih razdoblja napravljen je poneki korak u smjeru realizacije ovog projekta, koji je samo po geografskoj određenosti lokalnog karaktera. U naravi on je važan nacionalni projekt.
PROJEKT JE DOBIO PRAVO JAVNOSTI I JAVNOST GA JE PREPOZNALA
Nakon dugog razdoblja u kojem je izborio pravo javnosti i dobio relevantnu potporu više različitih saziva općinskih vijeća, plovni put Pag –Košljun poprimio je sasvim konkretne gabarite, postavši jedan od „najizbrušenijih“ razvojnih projekata u Hrvatskoj. Danas je jasno da ćemo samo realizacijom ovakvih projekata izaći iz začaranog kruga vlastite gospodarske nemoći i financijskog propadanja. Jasno je i da se trenutak istine, u kojemu ćemo se suočiti s posljedicama svojih stajališta i postupaka, jako približio.
A MORE JOŠ NIJE NI POTEKLO KANALOM...
Jadan od bitnih trenutaka u suočavanju sa posljedicama vlastitih stajališta dogodio se upravo na paškim glasačkim mjestima prije desetak dana. Glasači su pozvani da potporom „Zelenoj listi“, „Cvitu soli“ i „Iznajmljivačima apartmana“ daju svoj glas za poništavanje svih dosadašnjih napora na realizaciji plovnog puta. Odazvalo se njih dvadeset i šest (26). Naime, toliko glasova su dobili oni koji zagovaraju odustajanje pažana od rješenja koje imaju pred sobom, u svojim rukama, i od kojeg ih više ne dijele desetljeća već mjeseci. Ambcija da se na krilima negiranja jednog od rijetkih razvojnih projekata postane treća stranka u Gradu, tako je pala u vodu, iako voda još nije potekla kanalom.
"Lajkajte nas" na Facebooku
Broj uposlenih na samom projektu
Sveukupno na pratećim aktivnostima
Sveukupno u tri marine
Isključivo u turističkom sadržaju
Vrijednost društvene dobiti
Ukupna vrijednost investicije
Prva faze - izgradnja plovnog kanala
Odnos prema moru jedna je od najkontroverznijih tema povijesti suvremenog hrvatskog urbanizma: s jedne strane postoji deklatrativno i opće prihvaćeno stajalište da je Hrvatska pomorska zemlja i da je pomorska orjentacija ključna sastavnica hrvatskog identiteta. Nasuprot toga je stvarno stanje u prostoru, koje ne svjedoči samo o političkoj svakodnevici nego i ukorijenjenom odnosu stanovništva prema moru. Dovoljno je primjetiti da Rijeka, koja je naša najznačajnija luka, u svom akvatoriju nema niti jednu pumpnu stanicu za brodice. I u tome nije usamljena. Hrvatska je zemlja gradova, a od gradova na obali, kojih je najviše,.....