Priopćenje za javnost Hrvatskog Hidrografskog instituta

Dana 28. Svibnja 2011 portal Pagpress, a što su prenijele neke dnevne novine, objavio je priopćenje za javnost četiri udruge o Studiji utjecaja na okoliš kanala Pag-Košljun.

Priopćenje za javnost od početka obiluje lažima i svjesnim dezinformacijama o dokumentu koji nisu nikad vidjeli!

Istina jest da je predstavnicima udruga i novinarima prvi puta u dosadašnjoj praksi obrane studija utjecaja omogućeno prisustvo prvoj sjednici državnog povjerenstva. Na toj sjednici studija nije niti pala, niti prošla, već je dan primjereni rok da se studija u određenim poglavljima doradi. U pauzama obrađivači su pristojno komunicirali s udrugama i novinarima i pojašnjavali im odrađeni posao.

U priopćenju udruga kaže se da je studija dobila katastrofalne ocjene. Demantiramo, jer svaki član komisije tek je dobio zadatak da dostavi pismene primjedbe na studiju, a diskusije su bile umjerene i korektne. Ovakvim načinom razmišljanja moglo bi se komentirati da su i sve dosadašnje studije utjecaja radjene od 1991 g. u republici Hrvatskoj pale jer su poslane na doradu!! Tijekom rasprave niti jedan član državne komisije nije izjavio da je studija u cjelini neprihvatljiva.

Dalje se tvrdi da se radi o neozbiljnoj studiji. Istina je da su studiju izradile zajedno 14 eminentnih tvrtki i 48 izrađivača specijalista za pojedino područje. Ovako golemim timom koordinirao je Hrvatski hidrografski institut, te smo na kraju posla mišljenja da je svako područje detaljno obrađeno, te ga je potrebno samo dopuniti podacima koje su iskusni članovi komisije predložili kao dorađivanje studije.

„Stručni komentari“ udruga u priopćenju koji se odnose na kopanje kamena, nasipanje, neusklađenosti i sl. nastali su iz prezentacije na kojoj su prikazani samo osnovni utjecaji na okoliš. To kao tema studije detaljno je razrađeno, a s obzirom da studija kao takova do konačne inačice ne može postati javni dokument, nije jasno kako su nastali? Oni koji su pisali znaju i bez studije da mora biti loša kad ne zadovoljava njihove razmišljanja?

U predzadnjem pasusu priopćenja navodi se „da je studija puna pogrešaka, lažiranih podataka, nestručne i paušalne terminologije“. Zbog ovakve „stručne“ ocjene Hrvatski hidrografski institut će tužiti portal Pagpress, kao i udruge sa zahjevom da navedu gdje se to nalazi u Studiji utjecaja, koja usput rečeno još nije ugledala svjetlo dana osim u rukama imenovanih članova komisije. A od njih smo dobili uvjeravanja da ista nije proslijeđena javnosti jer se radi o dokumentu u izradi.

Na osnovi „nedorečenosti“ iz studije, izjavljujemo da je Studija utjecaja kanala Pag- Košljun“ i te kako „dorečen“ dokument, koji će nakon dorade izazvati kontroverze u javnosti ne zbog loše obrade, već nemogućnosti da se neka od predloženih rješenja kroz hrvatsku pravnu regulativu i realiziraju. Zato je i odobreno da se studija kao takova dovrši i tek onda vidi koliko je projekt kanala Pag- Košljun zahvat koji je moguće realizirati kao koristan zahvat za Pag i njegove stanovnike prvenstveno, ali i cijelu RH, a uz mogućnost minimalnih negativnih efekata na okoliš.

U ovoj studiji i u sadašnjoj fazi postignuta je ravnoteža štete i koristi, te je čak i uz djelomično poznate faktore nedvojbeno utvrđena minimalna inkrementalna korist lokalnoj zajednici od preko 600 milijuna kuna, koja kad budu dobijeni konačni parametri za projekt od države prelazi milijardu kuna.

I na kraju, treba li svaki razvojni projekt odbiti jer se javljaju nekorektni i bezobzirni protivnici projekta? Naša obveza je bila da realno istražimo i predstavimo utjecaje na okoliš nastale iz ovog projekta, kao i štete i koristi koje on može donijeti. A jednako tako smo mišljenja da lokalna zajednica treba donijeti odluku dali se radi o projektu koji je njima prihvatljiv ili nije, te odrediti svoj put razvoja u tom ili nekom drugom pravcu.

Nema razloga da bilo tko izjednačava stručnost nekog posla koji nije imao priliku niti pročitati, s vlastitim poimanjem da je sve što njemu iz osobnih interesa ne odgovara ne smije odgovarati niti ostaloj tihoj većini na Pagu.